U četvrtak, 19. listopada 2023. u 19 sati bit će održana tribina „Tragika i trijumf hrvatskoga vojnog nazivlja”. Uvodničar na tribini bit će doc. dr. sc. Dalibor Vrgoč, prodekan na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“.
Tribina će biti održana u Hrvatskoj paneuropskoj uniji, a voditelj je akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije.
O TEMI
Hrvatsko vojno nazivlje – koje je od 1868. do 1918. bilo jedan od stupova hrvatskog jezičnog identiteta – u dva je navrata 1918. i 1945. nasilno ukinuto. Povijest je to sjaja i tragike hrvatskog vojnog nazivlja, koje je sve dotad bilo u visokoj mjeri razvijeno da bi potom dvaput u XX. stoljeću bilo nasilno prekinuto i arhaizirano pred dominacijom srpskog nazivlja. Hrvatska višestoljetna leksikografska baština iz rječnika u rječnik redovito dokumentira sve opsežniji korpus riječi koje vežemo uz vojništvo i ratovanje, a prvi službeni vojni zapisi na hrvatskome jeziku sežu do 1578. godine, dakle 17 godina prije prvijenca hrvatske leksikografije, odnosno Dictionariuma Fausta Vrančića iz 1595. No, autor naglašava kako zadarskog kanonika Ivana Tanzlinghera Zanottija valja ovjenčati naslovom „praotca“ hrvatskog vojnog nazivlja zbog njegova aneksnoga, talijansko-hrvatskoga vojnoga rječnika iz 1699., koji se čuva u arhivima Britanske knjižnice. Po uspostavi hrvatskog domobranstva „otac“ hrvatskog znanstvenog (i vojnog) nazivlja Bogoslav Šulek započinje sa službenim prijevodom niza vojnih priručnika, u razdoblju 1870. – 1875. Šulekov vojnoterminografski opus bez daljnjega je monumentalan, no autor otkriva da se nazivlje izgrađivalo i zaslugom niza domobranskih časnika gotovo nepoznatih stručnoj i široj javnosti, Uspostavom Kraljevine SHS nazivlje višedesetljetne tradicije osuđeno je na progon iz javne uspomene te njegovo mjesto zauzima srpsko nazivlje. Za vrijeme NDH većina naziva preuzeta je iz već izgrađenog i obilnog domobranskog nazivlja. Jednostavno, posezalo se u pasivni leksik iz bogatog terminološkog fonda (osobito Šulekova). No, nakon sloma NDH, to nazivlje ponovno ustupa mjesto srpskom vojnom nazivlju. Po osamostaljenju Hrvatske počinje izgradnja suvremenoga vojnog nazivlja ponovno na temeljima domobranskog nazivlja. Hrvatsko vojno nazivlje nazivlje je burne i zlosretne prošlosti, ipak autor naglašava da u revnosti i studioznosti njezinih stvaratelja možemo pronaći ideale za budućnost hrvatskog vojnog nazivlja, no i prepoznati koliko bi tragično bilo zanemariti ga.
O PREDAVAČU
Dalibor Vrgoč rođen je 1978. godine u Zagrebu gdje je 2002. diplomirao engleski jezik i književnosti i talijanski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2020. je doktorirao lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom Terminološki aspekti stvaranja hrvatskoga vojnog nazivlja. Doktorski rad obranio je s ocjenom summa cum laude. Niz godina radio je u diplomatskom statusu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova na terminološkim i prevoditeljskim poslovima. Bio je dugogodišnji načelnik Odjela za prevođenje i testiranje pri Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“, a danas je u istoj ustanovi prodekan za međunarodnu suradnju. Izvršni je urednik znanstvenog časopisa Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ – Strategos, objavio je niz izvornih znanstvenih te stručnih radova u prestižnim domaćim i inozemnim časopisima, suautor je s prof. dr. sc. Željkom Fink Arsovski prvog Hrvatsko-engleskoga frazeološkog rječnika, a kao terminolog član je povjerenstva za standardizaciju vojnoga nazivlja pri Operativnoj upravi Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Godine 2023. objavio je u nakladi Instituta za hrvatski jezik opsežnu monografiju Hrvatsko vojno nazivlje kroz stoljeća.
