Međunarodna konferencija „Mir u Europi i svijetu“ od 27. do 29. listopada 2023.

Godišnja međunarodna konferencija Hrvatske paneuropske unije ove će godine biti održana od 27. do 29. listopada 2023. u Zagrebu i Banjoj Luci.

Konferencija naslovljena „Mir u Europi i svijetu“ okupit će i ove godine veliki broj predstavnika paneuropskih organizacija iz cijele Europe, predstavnike hrvatskih vlasti i europskih institucija. Konferencija se organizira u suradnji s Paneuropskom unijom Bosne i Hercegovine i Međunarodnom paneuropskom unijom te će stoga jedan dio biti održan u Banjoj Luci u Kući susreta „Marija Zvijezda“ i Europskom centru za mir i suradnju.

Predsjednik Hrvatske paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić pojasnio je temu i kontekst ovogodišnje konferencije.

U suradnji s Paneuropskom unijom Bosne i Hercegovine i Međunarodnom paneuropskom unijom Hrvatska paneuropska unija organizira od 27. do 29. listopada 2023. međunarodnu konferenciju „Mir u Europi i svijetu“. Pokrovitelj je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, a za supokroviteljstvo bit će zamoljen i potpredsjednik entiteta Republika Srpska dr. Davor Pranjić.

Konferencija će se održati u Zagrebu i Banjoj Luci. U godini kada obilježava desetu obljetnicu članstva u Europskoj Uniji put Republike Hrvatske od obrane slobode u Domovinskom ratu i mirne reintegracije okupiranih područja može poslužiti kao ogledan primjer ostvarenja mirotvorne ideje pod vidom uspješne europske integracije. Dio programa konferencije održat će se u Europskom centru za mir i suradnju „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci. Uz sudjelovanje paneuropskih predstavnika iz više zemalja nakana je u prostoru bivšega trapističkoga samostana, gdje je prije više od stoljeća i pol započela misija ujedinjavanja Europe pod geslom molitve i rada, rasvijetliti i promicati baštinu pomirenja i mirotvorstva na putu Bosne i Hercegovine prema Europskoj Uniji.

Sudjelovanje na konferenciji najavio je predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire. Za tematska izlaganja pozvani su ministar dr. sc. Gordan Grlić Radman, potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, zastupnik u Europskom parlamentu dr. sc. Karlo Ressler i predstavnici Paneuropske unije i mladeži iz drugih zemalja te paneuropskih ogranaka iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Kada je prije stotinu godina nastajala Paneuropska unija, glavna pokretačka inspiracija bila je ideja svjetskoga mira i europskoga ujedinjenja. Utemeljitelj Richard Coudenhove-Kalergi opominjao je Europljanke i Europljane na opasnost novoga europskoga i svjetskoga rata ako se Europa ne ujedini. To se upozorenje potvrdilo izbijanjem Drugoga svjetskoga rata. Nakon te ratne kataklizme europski su državnici prihvatili paneuropski savjet i Europa se stala ujedinjavati. Postignut je silan napredak u proteklih sedam i pol desetljeća.

Ipak, nakon 45 godina mira, izbio je 1991. u Europi rat agresijom Srbije na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i područje tadašnje pokrajine Kosovo. On je izgledao regionalno ograničen, ali se je ipak svijet uključio, a u potpisivanju mira nakon četiri godine rata sudjelovali predstavnici svih najvećih svjetskih sila u Daytonu i Parizu 1995., što govori o međunarodnoj opasnosti od njega. A 1999. intervenirao je i NATO da se zaustavi višegodišnji rat na Kosovu koji je uslijedio nakon prethodnoga.

To kao da je bila predigra za analogan događaj po sličnu scenariju u još znatno većim razmjerima: 24. veljače 2022. Rusija je izvršila ratnu agresiju na slobodnu, neovisnu i demokratsku Ukrajinu povezanu sporazumom o pridruživanju s Europskom Unijom. Predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire obratio se u povodu neopravdana napada ruske vojske na prijateljski narod Ukrajine šefovima 27 šefova država i vlada Europske Unije zahtijevajući da pruže potporu obrani i cjelovitosti Ukrajine. Rat traje, Zapad ovaj put složnije no prije podupire Ukrajinu, ali razaranja su golema, a velika je i ugroza svjetskoga mira.

Mnogi danas govore o novom svjetskom poretku. Rat u Ukrajini je uzdrmao statiku svijeta iz temelja. Pokazuje se kako je stanje mira, kao i mnogo puta u povijesti, bilo samo faza primirja između dva rata. Diplomacija i razum gube uvjerljive argumente. Ratom se nastoje prekrajati svjetske karte i lomiti granice država. Sloboda čovjeka, pravo naroda na samoodređenje i autoritet razuma ostaju nemoćni pred imperijalnom silom i logikom rata.

Trenutačna geopolitička konstelacija svijeta nije ni unipolarna ni bipolarna nego je multi-polarna. Slično kao i prije stotinu godina dadu se raspoznati pet jakih središta: SAD, Kina, Rusija, Indija i Europa. Umjesto Britanskoga imperija među velikom petorkom mjesto je zauzela najmnogoljudnija država na svijetu, Republika Indija, koja je ranije bila njegov dio.

No glavna je razlika što se u novom svjetskom poretku među pet svjetskih velesila nalazi Europska Unija. Prije stotinu godina ona je postojala samo u vizijama dalekovidnih. U međuvremenu je ustoličena i narasla do respektabilne svjetske sile. Razlikuje se od ostale četiri velesile. Jedina je izniknula iz nužde i čiste mirotvorne ideje. Po tome je za budućnost svijeta ispred ostalih. Uzvisuje je njezina mirotvorna povijesna misija. Svojim idealima slobode i mira može svijetu ponuditi više od drugih. Jer nije vojna moć ta koja pokreće kotač povijesti nego ideali mira. Europska Unija ima vizionarski potencijal za budućnost. Svjedoči ga danas u obrani slobode i u solidarnosti prema Ukrajini.

Gdje su glavne opasnosti i izazovi za mir u Europi i svijetu danas? Berlinski profesor političke filozofije Herfried Münkler ukazao je na opasnost od revanšističkih pretenzija u Europi. Prepoznao je tri imperijalne i revanšističke sile koje su izvor nestabilnosti za svoje susjede i Europu u cjelini – Rusiju, Tursku i Srbiju. Njihovi lideri kao da su promašili stoljeće u kojemu vode svoje zemlje.

Richard Coudenhove-Kalergi bio je svjestan potencijalne opasnosti od revizionističkih težnji. Kako je više puta potvrđeno u povijesti, revizionizmi su često poticali nove ratove. Stoga paneuropski program od osnivanja zahtijeva trajni mirovni ugovor i obvezatni arbitražni sud između država. U tom se pogledu Europska Unija izgradnjom demokratskih institucija potvrdila u svijetu kao vodeća mirotvorna zajednica koja je u stanju odgovorno rješavati sukobe u svojim granicama.

Ubrzano jača svijest o europskoj solidarnosti u obrani slobode i demokracije. To su pokazale osobito snažno zemlje na istoku Europe, Ukrajina, baltičke države i Poljska, koje imaju svježe sjećanje na tlačenje vlastite slobode. Ali je ta spoznaja prožela isto tako i središnju, zapadnu, južnu i sjevernu Europu. Neutralne Finska i Švedska pohrlile su u okrilje NATO-a. Za bolju budućnost u zajedništvu i miru treba se očito zauzimati i kada je potrebno zajednički se boriti. Sloboda je dar koji se postiže otporom sili i nepravdi.

Konferencija ima zadaću osvijetliti sadašnje stanje i perspektive te dati paneuropski odgovor na dva ključna pitanja. Prvo je kako zaustaviti rat i imperijalne pretenzije u Europi i svijetu. Drugo je kako učvrstiti svjetski poredak na mirotvornim načelima i pomoći da se prijepori rješavaju mirnim putem bez prolijevanja krvi i uništavanja dobara.