Postignuća hrvatskoga članstva u EU
U organizaciji splitskoga ogranka Hrvatske paneuropske unije u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu održana je 2. lipnja 2023. tribina na kojoj su govorili eminentni stručnjaci.
Akademik Anđelko Akrap te profesori Pavo Barišić, Ljubo Jurčić i Mirko Klarić, govorili su o društvenim, političkim i ekonomskim konzekvencama hrvatskog članica EU.
Profesor Barišić istaknuo je u svojem izlaganju da je Hrvatska u političkom, kulturnom i gospodarskom pogledu itekako profitirala ulaskom u Europsku uniju. Posebice drži da je velik pomak učinjen u prometnom povezivanju i izgradnji prometne infrastrukture kao značajnoga čimbenika gospodarskoga i demografskoga razvoja svih dijelova Hrvatske. Uz nedovoljnu posvećenost strukovnom obrazovanju i politici koja bi zaustavila ili usporila iseljavanje mladih, Barišić je apostrofirao i presporu modernizaciju hrvatskih željeznica.
U fokusu izlaganja profesora Jurčića bilo je pitanje utjecaja članstva u Europskoj uniji na hrvatsko gospodarstvo. Prema mišljenju uvaženoga profesora hrvatsko gospodarstvo nije postiglo one rezultate koji su se mogli ostvariti, što potkrepljuje činjenicom da su nas neke zemlje sustigle i prestigle, a bile su u značajnom zaostatku za hrvatskim gospodarstvom. Jedan od razloga takvom stanju nalazi u nedovoljnoj posvećenosti najprofitabilnijim gospodarskim djelatnostima. Potrebna je, kako je podvukao profesor Jurčić, sveobuhvatna i konzistentna ekonomska politika u kojoj će se prioritet dati djelatnostima koje se više zasnivaju na znanju i visokoobrazovanim radnicima nego na materijalnim činiteljima.
Akademik Akrap upozorio je na izrazito nepovoljna demografska kretanja. Takav je trend započeo već početkom devedesetih godina prošloga stoljeća. Uvaženi demografski stručnjak drži da bi se demografska situacija mogla dodatno pogoršavati ulaskom Hrvatske u schengenski prostor, posebice kada je riječ o radno sposobnom stanovništvu. Izlaz vidi u radikalnom zaokretu u odnosu na dosadašnju demografsku politiku. Pri čemu drži da bi, po uzoru na mnoge europske države, posebno trebalo voditi računa o demografskoj obnovi i snaženju rubnih dijelova Hrvatske.
Prema mišljenju profesora Klarića Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju, schengenski prostor i eurozonu, s obzirom na zahtjeve koji su se postavljali kao uvjet za članstvo, unaprijedila svoj upravni sustav. Taj proces još nije završen, a prema mišljenju uvaženog profesora dobra je okolnost što je Europska unija na stanoviti način postavila okvir koji ostavlja značajan prostor za rješenja koja u sadržajnom i vremenskom pogledu odgovaraju hrvatskim zahtjevima i prilikama.
