Opis tribine
Opus splitskoga renesansnog mislioca Marka Marulića (1450.–1524.) gotovo je redovito obilježen stavovima koji počivaju na kršćanskome svjetonazoru ili, što je još točnije, na kršćanskome nauku. Tu tvrdnju dokazuju bilo naslovi, bilo sadržaj Marulićevih spisa. Primjer pruža Judita, djelo koje je dosad najčešće analizirano iz perspektive književnosti, te djelo zbog kojega je Marulić zaslužio naslov »otac hrvatske književnosti«, a on se zasniva na prosudbi Ivana Kukuljevića Sakcinskog, koji je 1869. godine zapisao da je Marulić »otac umjetnoga pjesničtva u Hrvatah«. Još zorniji primjer djela koje naslovom i sadržajem dokazuje tvrdnju o prevladavanju kršćanske komponente u Marulićevu opusu, nedvojbeno je djelo De humilitate et gloria Christi (O poniznosti i slavi Kristovoj). Naposljetku, izvrsne primjere pružaju i naslovi te sadržaji još dvaju Marulićevih djela: bestseler De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (Institucije) i moralnoteološka sinteza Evangelistarium (Evangelistar). U tim dvama djelima Marulić je ponudio savjete koji će omogućiti krepostan način življenja, a time i ostvarenje kršćanskoga ideala: nebeskoga blaženstva. Pritom se nije ustručavao kritizirati sve one čiji je nauk u bilo kojem dijelu odudarao od kršćanskoga. Primjerice, u Institucijama je kritizirao i filozofe drugačijih nazora, pri čem je zauzeo slijedeća četiri stava: 1. Blaženstvo mogu ostvariti samo kršćani; 2. Nauk filozofā nije siguran ni istinit; 3. Mudrost i znanje filozofā nisu dorasli svetomu životu kršćana; 4. Spoznaja istine pripada samo kršćanima.
Predavač: izv. prof. dr. sc. Davor Balić, Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet, Osijek
Moderator: dr. sc. Željka Metesi Deronjić, Odsjek za filozofiju, Hrvatski studiji, Zagreb
Dr. sc. Davor Balić: Znanstveni i stručni rad
Dr. sc. Davor Balić (1969) izvanredni je profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje predaje predmete koji se odnose na povijest srednjovjekovne, novovjekovne i hrvatske filozofije. Doktorirao je 2011. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši rad pod naslovom Etička misao Marka Marulića .
Član je Hrvatskoga filozofskog društva i Hrvatskoga bioetičkog društva. Član je uredničkoga vijeća ili uredništva Filozofskih istraživanja i Crisa: časopisa Povijesnog društva Križevci. Uz to, bio je suradnik i istraživač na dvama znanstvenim projektima koji su bili posvećeni Ruđeru Boškoviću i hrvatskoj filozofskoj tradiciji, te voditelj projekta koji se odnosio na istraživanje zastupljenosti hrvatskih renesansnih polihistora u Morhofovu djelu Polyhistor.
Znanstveni interesi usmjereni su mu ponajprije na istraživanje hrvatske filozofske baštine. U svojim radovima ukazao je na zastupljenost filozofske sastavnice u djelima koja su napisali, primjerice, Benedikt Kotruljević, Marko Marulić, Frane Petrić, Ruđer Josip Bošković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Pavao Vuk-Pavlović i Miroslav Krleža.
Dosad je objavio, primjerice, monografiju Etički nauk Marka Marulića (2016.), te članke »Izvori Petrićeve Panarchije« (1999.), »Hrvatske bibliografije o Petriću« (2008.), »Filozofi i filozofski izvori u Kotruljevićevu spisu o umijeću trgovanja« (2012.), »Vuk-Pavlovićeve prosudbe Kantova nauka« (2016.), »Krležini iskazi o Maruliću i njegovu opusu« (2016.).