Bajo na tribini „Čeka li Hrvatsku i BiH grčki scenarij?“

Hrvatska paneuropska unija i Udruga bosanskih hrvata – Prsten, Klub znanstvenika, organizirali su u srijedu, 16. ožujka 2016. u 18 sati u dvoranu HPEU-e, Jurišićeva 1a/I, zajedničku tribinu pod naslovom „Čeka li Hrvatsku i BiH grčki scenarij?“.

Predavač:

• Izv. prof. dr. sc. Anto Bajo

Voditelj tribine:

• Izv. prof. dr. sc. Viktor Milardić

Čeka li Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu grčki scenarij - pitanje je na koje su pokušali odgovoriti sudionici istoimene tribine, koju je organizirao Klub znanstvenika UBH Prsten u suradnji s Hrvatskom Paneuropskom unijom, a sudeći prema zaključcima crni ćemo scenarij ipak izbjeći.

Sudionike tribine, održane 16. ožujka u prostorijama Hrvatske Paneuropske unije, u ime domaćina pozdravio je glavni tajnik HPEU-a Ljudevit Ježić, a potom i predsjednik Kluba znanstvenika UBH Prsten dr. sc. Viktor Milardić, koji je ujedno bio voditelj tribine. Među okupljenima su bili i počasni predsjednik UBH Prsten Ilija Tolić, glavni tajnik UBH Prsten Marjan Bišić te članice Kluba žena, a predavanje na temu Javni dug Hrvatske i Bosne i Hercegovine održao je dr. sc. Anto Bajo, stručnjak iz područja javnih financija.

U sklopu predavanja dr. Bajo nastojao je okupljenima pojasniti što je javni dug i dug opće države, napominjući kako percepcija u javnosti nije sveobuhvatna jer ne uključuje i javna društva, kako financijska i monetarna tako i nefinancijska i nemonetarna. ”Država je jedini sektor koji pokušava pomiriti ekonomsku učinkovitost i pravednost,” istaknuo je, zaključivši kako je to gotovo nemoguće.

Govoreći o obuhvatu javnog duga, pojasnio je kako u širem kontekstu javni dug obuhvaća dug proračuna opće države uvećan za izdana i još uvijek aktivna jamstva, što je standard postignut prema Europskoj uniji. Pojasnio je i razloge zaduživanja države te ovlasti i odgovornosti za javni dug, zaključivši da su dospjele obveze za plaćanje kamata i glavnice državnog duga prioritetna plaćanja države.

Svoje opširno izlaganje dr. Bajo potkrijepio je i brojnim grafikonima iz kojih je bilo vidljivo gdje smo i u kojem se smjeru krećemo kad je u pitanju javni dug u posljednjih 10-15 i više godina. Naime, bruto dug opće države s jamstvima rastao je iz godine u godinu te dosegnuo trenutačnih oko 85 posto BDP-a, iako Zakonom o proračunu utvrđena gornja granica državnog duga ne smije prelaziti 60 posto BDP-a u godini, no on se nada kako javni dug ipak neće preći 100 posto BDP-a.

Što se, pak, Bosne i Hercegovine tiče, istaknuo je kako ima relativno nižu razinu javnog duga u odnosu na Hrvatsku te da je izrazito izložena vanjskim čimbenicima, odnosno zajmovima i kreditima. Iako problematski slično, struktura je duga u RH i BiH različita. Zaključio je kako područje bivše SFRJ u cjelini nije prezaduženo, no da je dio zemalja pod značajnim fiskalnim pritiscima zbog čega transformiraju potencijalne obveze u izravni dug, poput Hrvatske i Slovenije.

Iako je i Slovenija u prekomjernom deficitu, a Grčka povijesno najzaduženija, dr. Bajo napominje kako država s istim ili pak lošijim stanjem nije dobar alibi, baš kao što se ne treba uspoređivati ni s velikim zemljama poput SAD-a, Njemačke i Francuske. Također, istaknuo je i kako je doživljaj države iznimno važan, u čemu je Estonija i njezini građani svakako dobar primjer.

Upravljanje bez upravljanja razlog je za brigu, zaključio je dr. Bajo, dodavši kako Hrvatska nema Zakon o javnom dugu, kao ni Strategiju upravljanja javnim dugom, no da sve ipak nije tako crno dao je naslutiti svojim optimističnim predviđanjem kako Hrvatska pa ni Bosna i Hercegovina ipak neće doživjeti grčki scenarij, i to samo zato što smo u Europskoj uniji, dok će BiH kao niskozadužena zemlja, vjeruje, također naći svoje mjesto u EU-u. Tribina je pobudila zanimanje okupljenih i otvorila neka nova pitanja, kao i nove mogućnosti već provjereno uspješne suradnje UBH Prsten i Hrvatske Paneuropske unije.

Tekst napisala: Marija Trogrlić

***

Anto Bajo (1970) je viši znanstveni suradnik Instituta za javne financije i izvanredni profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje na kolegijima Javne financije, Lokalne financije, Upravljanje javnim dugom i Upravljanje financijama u javnom sektoru. Stručno se usavršavao u SAD-u, Mađarskoj, Južnoafričkoj Republici i Japanu. U domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima i knjigama objavio je niz znanstvenih i stručnih radova. Samostalni je autor knjiga Financiranje visokog školstva i znanosti (2003) i Proračunski sustav – ornamenti ili sredstvo upravljanja državnim financijama (2006), te koautor knjiga Javne financije lokalnih jedinica vlasti (2008) i Osnove upravljanja javnim dugom (2011). Uže područje znanstvenog zanimanja Ante Baje je upravljanje financijama javnog sektora, sustav proračuna i fiskalni federalizam. Anto Bajo je član Upravnog vijeća Instituta Ruđer Bošković, predsjednik Statističkog savjeta Republike Hrvatske, u dva mandata je bio vanjski član Saborskog odbora za financije i proračun.