28. 10. 2019.

Snažne poruke s Paneuropske konferencije u Splitu

„Tko je prije 30 godina mogao zamislili da ćemo biti slobodna i neovisna država, a kamo li da ćemo za koja dva mjeseca predsjedati Europskim vijećem. Ali danas smo tu gdje jesmo i sve smo ovo postigli svojom upornošću, hrvatskim duhom i potpuno časno. Hrvatska u svijetu ima puno jači rejting nego što smo mi sami toga svjesni. Hrvatska, iako je mala, prepoznata je kao iznimno uspješna država“, izjavio je ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Goran Grlić Radman na otvaranju međunarodne konferencije Hrvatske paneuropske unije „Ishodi izbora za Europski parlament 2019. i izbori pred Europskom unijom – Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije“ koja se održala u Splitu od 25. do 27. listopada 2019.

„Jedan od prioriteta Hrvatske je pomoć susjedima. Mi susjedima želimo olakšati put ulaska u Europsku uniju, ali se kriteriji moraju poštivati. Zato nam je važan zagrebački samit koji će se održati 6 i 7. svibnja i na kojem će se govoriti upravo o Jugoistočnoj Europi. Moramo voditi računa i o drugim zemljama, onima koje su u interesnoj zoni Rusije, Turske i drugih sila te im dati europsku perspektivu“, rekao je ministar. Pohvalio je i rad Hrvatske paneuropske unije dodavši da kad bi Međunarodna paneuropska unija bila država onda bi ona zapravo bila prva koja je priznala neovisnost Hrvatske.

Ministar je na konferenciji sudjelovao i kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović i kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića. Stoga je kao izaslanik Predsjednice uručio odlikovanja predsjedniku Međunarodne paneuropske unije Alainu Terrenoireu i predsjedniku Njemačke paneuropske unije Berndu Posseltu za zasluge u promicanju Hrvatske, a posebno u zalaganju za Hrvatsku u procesu pristupanja Europskoj uniji.

„Vjerujem u slobodnu, suverenu i neovisnu Europu. Želim moćnu Europu koju će uvažavati druge svjetske sile“, rekao je predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire „Europa mora biti solidarna, a to znači i da treba poznavati svoje granice. Britanija odlazi i neka joj je sretno, ali vjerujem da će i Norveška i Švicarska, koje odavno primjenjuju standarde Europske unije, postati njezine članice. Posebno su nam važne zemlje jugoistoka Europe jer im je još 2003. na samitu u Solunu obećano da će sve ući u Europsku uniju, a svjedoci smo da neki ni danas to obećanje ne poštuju. Žalostan sam što je vlada moje zemlje zaustavila početak pregovara s Makedonijom i Albanijom i po povratku u Pariz uputit ću prosvjedno pismo u ime Paneuropske unije francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu te ću tražiti da promijeni svoj stav prema otvaranju pregovora“, rekao je Terrenoire. Ujedno je zaključio da je uvjeren kako će Republika Hrvatska vrlo uspješno predsjedati Vijećem Europske unije.

„Pitanje europskoga identiteta leži u njezinoj kulturi, a ona se uči obrazovanjem. Klasična naobrazba i kršćanske vrednote temelj su te kulture i identiteta. Bez njih može biti budućnosti, ali ne i europske budućnosti“, kazao je u svom govoru predsjednik Hrvatske paneuropske unije i potpredsjednik Međunarodne paneuropske unije akademik Mislav Ježić. On je između ostaloga govorio i o Brexitu naglasivši kako je Velika Britanija na Europsku uniju uvijek gledala samo kao na zajedničko ekonomsko tržište, ali nikad kao na političku zajednicu. „Upravo je Europska unija kao politička zajednica“, istaknuo je Ježić, „posebno važna u današnjim svjetskim okolnostima i odnosima“.

U panelu „Prema predsjedanju Hrvatske u Vijeću Europske unije“ govorili su i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Željana Zovko i Karlo Ressler. Zovko je, čestitavši Terrenoiru i Posseltu na odličjima koje su dobili, kazala da se predsjedanje Vijećem Europske unije događa u ključno vrijeme. „Akteri s istoka, Rusija, Turska, Kina i zemlje Bliskoga istoka itekako su zainteresirane za jugoistok Europe. Zato se proširenje Europske unije strateški mora nastaviti na zemlje koje žele postati članice EU-a. To je za Hrvatsku ujedno i sigurnosno pitanje. Status Hrvata u Bosni i Hercegovini jedno je od tih sigurnosnih pitanja i bitno je da Hrvati u BiH dobiju svoja izborna prava“, dodala je Zovko.

„Za mene nema dvojbe da je tema demografije u Europskoj uniji iznimno važna. Danas je Europa pala na 7 posto svjetske populacije, a predviđanja govore da bismo do kraja stoljeća mogli pasti na 4 posto. Tu treba pogledati i pitanje imigracija. Posljedice imigracija se održavaju na sigurnost, ali i socijalne sustave zemalja članica EU-a. Treća važna tema trenutno je proračun Europske unije. Rasprava oko njega odražava ukupnu situaciju i odnose u EU, proračunom se ostvaruju zacrtani ciljevi EU, a za mene je tu pitanje solidarnosti na prvom mjestu“, izjavio je euro zastupnik Karlo Ressler na koncu prvog dijela konferencije.

Sudionicima konferencije obratio se je i zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol rekavši između ostaloga da tek kad Europska unija riješi pitanje vlastitoga identiteta i strukture, može o sebi razmišljati kao o globalnom igraču u punom smislu. Istaknuo je i neke probleme s kojima se susreće Europska unija, ali i dodao da postoje određeni procesi koji ne mogu čekati da Unija riješi sve vlastite unutarnje dvojbe. „Ovdje bih posebno istaknuo pitanje proširenja na zemlje jugoistočne Europe. Radi se o prostoru koji je sa svih strana okružen teritorijem Europske unije i u velikoj je mjeri gospodarski i politički integriran u nju. Važno je da EU jača prisutnost u ovom području jer, ako ona neće, druge sile sigurno neće propustiti priliku, što je njihovo legitimno pravo“, kazao je Sokol.

Glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić kazao je da su građani Europske unije u svibnju izašli u najvećem broju na europske izbor u zadnjih 40 godina, skoro 51 posto, a što je uvećanje od 8 posto u odnosu na izbore 2014. „To znači da građani Europske unije nisu zamoreni od Europe nego pokazuju da žele sudjelovati u njezinu oblikovanju. Oni se poistovjećuju s europskim zajedništvom. Pokazali su također da nisu nasjeli populizmu i bombastičnim izjavama. I na koncu, građani su pokazali da su za jačanje europskih institucija, posebno Europskoga parlamenta“, kazao je Barišić, ali i upozorio na apsurd da se odbacivanjem modela vršnoga kandidata, Spizenkandidata, zanemarila volja građana jer se odlučivanje o izboru predsjednika Europske komisije umjesto u Europskom parlamentu prebacilo na Vijeće Europske unije. „Sazrelo je vrijeme za nov europski zamah i za budućnost. Zato treba iskoristiti povijesni trenutak i veliko povjerenje građana Europske unije u Europsku uniju te se vratiti ideji donošenja europskoga ustava“, zaključio je Barišić.

„Trebamo uraditi sve što će obnoviti Europsku uniju. Posebno moramo jačati ulogu Europskoga parlamenta. Trebamo i vojsku radi europske sigurnosti i obrane. Upravo zato Hrvatska i Njemačka, koje će voditi Europsku uniju iduće godine imaju priliku voditi ju u bolju budućnost“, kazao je na skupu predsjednik Njemačke paneuropske unije i bivši zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt. Naglasio je da proces proširenja u zemljama EU-a nije svugdje popularan. „Znam kako je bilo teško boriti se za priključenje Hrvatske Europskoj uniji. Lideri europskih zemalja moraju se snažnije boriti da uvjere građane u ono što oni možda ne vide u širem kontekstu, pa tako i za članstvo zemalja Jugoistočne Europe u Europskoj uniji.“

Član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije i počasni predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine prof. dr. Franjo Topić kazao je da danas mnogi u Bosni i Hercegovini hodočaste u srednjovjekovni grad Bobovac u središnjoj Bosni. „To je prijestolnica posljednjih bosanskih kraljeva, ali danas je na neki način i slika Bosne i Hercegovine. Bošnjacima Bobovac ne odgovara jer je kršćanski, hrvatskoj politici u BiH jer je bosanski, a srpskoj ne odgovara jer oni većinom osporavaju cijelu Bosnu i Hercegovinu. BiH je naša domovina i uvijek treba odvojiti državu od politike i vlasti, jer ako vlast ne valja ne znači odmah da ne valja država“, rekao je Topić. Ujedno je upozorio i na najveći problem Europske unije, ali i zemalja jugoistočne Europe, a to je problem demografije i maloga nataliteta „kojim se Europa sama osudila na smrt“.

Predsjednik Paneuropske unije BiH Osman Topčagić iznio je tezu da proširenje Europske unije ne treba promatrati odvojeno od transformacije same Europske unije. „Samo proširenje je transformacijski proces, i ne smije se zaustaviti, a svjedoci smo da ima onih koji ga trenutno zaustavljaju. Time i mi koji zagovaramo europsko proširenje i uvođenje europskih standarda u naše države gubimo na kredibilitetu jer nam s pravom mnogi mogu reći 'jesu li europski standardi i europska politika ovo što se sada događa u EU, kao što je blokada početka pregovora s Makedonijom i Albanijom?'. Moram reći da je svaki oblik regionalne suradnje dobar, ali ideja formiranja neke male Unije u susjedstvu Europske unije nije prihvatljiva“, kazao je Topčagić.

O stanju u regiji, s naglaskom na Makedoniju, govorio je i član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije Andrej Lepavcov. „Makedonija je još prije 10 godina bila spremna za početak pregovora s Europskom unijom i loša je poruka poslana sa zadnje sjednice Europskoga vijeća neotvaranjem tih pregovora. Loša je to poruka za cijelu regiju, ali ohrabruje rezolucija Europskog parlamenta kojom je parlament dao podršku otvaranju pregovora. Svima nam treba novi restart, i upravo predsjedanje Hrvatske Europskim vijećem može biti prilika za to“, kazao je Lepavcov.

Rezultat ove konferencije jesu i zaključci sadržani u Izjavi koju su usvojili sudionici skupa.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, župana splitsko-dalmatinskoga i gradonačelnika Grada Splita. Sponzori su konferencije Zaklada Hanns Seidel, Zaklada Konrad Adenauer, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Županija splitsko-dalmatinska, Grad Split i Turistička zajednica Grada Splita.