Hrvatska poslije ulaska u Europsku uniju nije više ista kao što je bila prije
„Kao veliki prijatelj Hrvatske paneuropske unije, za koju znam da zadnjih tri desetljeća predano radi na promociji europskih vrijednosti, na promociji kršćanskih vrijednosti u hrvatskom društvu, te kontinuirano radi i za snaženje hrvatske pozicije i na međunarodnoj razini, osobito unutar Europske unije, naročito i u vremenu kada je Hrvatska ostvarivala svoj strateški cilj članstva u Europskoj Uniji, uvijek sam pripravan doći i podržati vaše aktivnosti. One su sadržajne, korisne i predstavljaju dodanu vrijednost ukupnoj raspravi o europskim procesima u zemlji“, kazao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr. sc. Andrej Plenković na otvaranju okruglog stola „Izazovi i izgledi pred Europskom unijom danas“, kojeg su 10. svibnja 2019. u Zagrebu povodom Dana Europe organizirali Hrvatska paneuropska unija i Zaklada Hanns-Seidel, a pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
„Zaista bih želio da naša javnost čuje vrlo jednostavnu poruku 10 država koje su ušle u EU 2004 sa sastanka u Poljskoj prigodom obilježavanja 15. obljetnice članstva. Na njemu je bilo 9 premijera od 13, zajedno s Rumunjskom, Bugarskom i Hrvatskom. Ona otprilike glasi: naše zemlje prije i poslije 2004. ili 2007. nisu više iste kao što su bile prije. Nema nijednoga drugoga mehanizma koji je tako brzo, tako očito pokrenuo gospodarski rast, pokrenuo zapošljavanje, osigurao kvalitetniju solidarnost u društvu i u konačnici digao kvalitetu života u pogledu svih vrijednosti i u pogledu konkretnih mogućnosti svih država Srednje i Istočne Europe. U Berlinu je održan sastanak sa 6 država jugoistoka Europe, onih koje žele tek ići tim putem, i čuli smo njihove poglede. Do jednoga, svi žele biti dio europskoga procesa, nema nikoga tko ne želi. To je vrlo jednostavna kontekstualna formula za razumijevanje koliko je za Hrvatsku dobro što smo ostvarili taj cilj 2013., što ćemo imati jedinstvenu priliku 2020. predsjedati Vijećem Europske Unije. Dakle, u samo tri desetljeća od države koja nije bila međunarodno priznata, nije uopće postojala kao međunarodni akter i subjekt na međunarodnoj sceni prešli smo put do zemlje koja će biti na kormilu pola milijarde Europljana 2020.“, zaključio je premijer.
Predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić kazao je na ovom skupu da su europski izbori jako bitni i važno je da hrvatski građani shvate da se više zakona za Hrvatsku donosi u Europskoj uniji, nego u Hrvatskoj. „Zato treba izaći na izbore i izabrati najbolje predstavnike u Europski parlament.“, istaknuo je. Osvrnuo se na nekoliko izazova s kojima se susreće Europska unija, od Brexita do migracijske krize, ali i politike proširenja Europske unije. „Za nas je važno pitanje daljnjeg proširenja Europske unije. Hrvatskoj je stalo da zemlje u susjedstvu budu sređene, demokratske i europske, ali i da se napuste destruktivne ideologije kojih smo također svjedoci. Hrvatski predstavnici u Europskom parlamentu bitno su pridonijeli procesima približavanja zemalja u susjedstvu Europskoj uniji, posebno Bosne i Hercegovine“, kazao je Ježić.
Dr. Klaus Fiesinger, regionalni direktor Zaklade Hanns-Seidel za jugoistočnu Europu kazao je da su odnosi Hrvatske i Njemačke, ali u tom kontekstu i Bavarske, jako dobri. „Hrvatska ima veliku odgovornost u zauzimanja aktivne uloge kako bi se podržale reforme u zemljama jugoistočne Europe. Tu odgovornost ne treba gledati kao opterećenje već kao priliku da Hrvatska pokaže da je dorasla toj odgovornosti. Zapadni Balkan se neopravdano percipira isključivo negativno kao bure baruta, izvorište sukoba, korupcije. No, većina stanovništva ove regije želi živjeti u miru i pošteno raditi svoj posao. Volja svih šest zemalja je veliki katalizator za priključenje EU-u. Ne smijemo pokleknuti pred prijetnjama nacionalista i populista na Zapadnom Balkanu, ali ni utjecaju sila s istoka, Rusije, Kine, Turske ili Saudijske Arabije“, kazao je Fiesinger.
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko Zgombić u svom se obraćanju osvrnula na potrebu promjena u Europskoj uniji, a one će se, kako kaže, dogoditi i u idućem mandatnom ciklusu. „Ilegalne migracije i terorizam velika su prijetnja, i tu EU puno čini, Hrvatska također. Zaštita vanjskih granica izuzetno je važna. Migracijska politika treba pružiti sigurnost građanima i zadovoljiti međunarodne standarde, ali i uspostaviti balans s potrebama tržišta zemalja Europske unije,“ rekla je između ostaloga Metelko Zgombić.
Predsjednik Njemačke paneuropske unije Bernd Posselt rekao je da je za njega Robert Schuman, jedan od utemeljitelja današnje Europske unije, prototip političara kakav bi političar trebao biti. Imao je hrabrost da kao predsjednik francuske vlade samo nekoliko godina nakon Drugoga svjetskog rata pruži ruku pomirenja Njemačkoj. Tada su ga mnogi smatrali izdajicom, ali on je zapravo bio veliki domoljub. „Europljani danas čine svega sedam posto svjetskoga stanovništva, a do kraja stoljeća bit će nas svega tri posto. Europska unija stoga je pitanje egzistencijalnog preživljavanja“, podcrtao je Posselt. „Ekstremiste s desne i lijeve strane u Europi financira Rusija jer žele podijeliti Europu. Kina, koja je ekonomski vrlo uspješna, ali je i dalje diktatura, ima sve veći utjecaj. Turska želi ponovno zauzeti Balkan neoosmanskom politikom u Albaniji, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Moramo biti svjesni s kime imamo posla, ali trebamo sa svima biti u dijalogu“, kazao je Posselt.
Voditelj predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj dr. sc. Branko Baričević osvrnuo se na rad Junckerove Europske komisije. „Na početku rada Komisije još smo bili u gospodarskoj krizi. Slijedila je migrantska kriza, i vidjeli smo da nekada nemamo spremne odgovore na probleme s kojima se susrećemo. No, izašli smo iz ekonomske krize i u cijeloj Europskoj uniji poraslo je zapošljavanje. I u Hrvatskoj je nezaposlenost pala na 8 posto. Grčka ima rast od dva posto. Dosta je stvari urađeno i možemo biti zadovoljni“, rekao je Baričević.
„Dan Europe slavi se kao početak nove Europe, najuspješnije europske priče koja je donijela mir i blagostanje građanima. Može li se današnja Europa nositi sa svim brojnim izazovima koji su pred njom? U tome smislu treba obratiti pozornost na promjenu svjetskoga poretka, stvaranje multipolarne strukture. I velike europske zemlje male su u tim odnosima. Zato je važna zajednička europska politika, vanjska politika, a posebno obrambena politika“, kazao je na skupu glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. Pavo Barišić. „Nakon Brexita prilika je da Europa postane politička zajednica i traži rješenje za dobar ustav. Treba vratiti značenje vjere u društvu. Ključno treba biti i patriotsko djelovanje za opće dobro zemlje, ujedinjene Europe i svih građana.“, zaključio je Barišić.
