Male države imaju velike koristi od članstva u Europskoj uniji
„Europska unija neopravdano se okrivljuje za probleme u državama članicama i laka je meta napada. Postoje veliki problemi koje države članice ne mogu samostalno riješiti bez pomoći Europske unije, kao što su ekonomski oporavak od krize uzrokovane pandemijom ili nabava cjepiva. Male države, kao što je i Hrvatska, imaju upravo na ovim primjerima jako velike koristi od članstva u Europskoj uniji“, kazao je između ostaloga član Europskoga parlamenta dr. sc. Tomislav Sokol na okruglom stolu „Prošlost, sadašnjost i budućnost Europske unije“ koji je 8. svibnja 2021. u Zagrebu, povodom Dana Europe, organizirala Hrvatska paneuropske unija u suradnji sa Zakladom Hanns-Seidel.
Na tom tradicionalnom skupu govorili su državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Andreja Metelko-Zgombić, predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire, predsjednik Hrvatske paneuropske unije i potpredsjednik Međunarodne paneuropske unije akademik Mislav Ježić, glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić, voditeljica ureda Zaklade Hanns-Seidel Aleksandra Markić Boban, regionalni direktor Zaklade dr. sc. Klaus Fiesinger, kao i teolog, novinar i pisac, član Paneuropskoga pokreta Austrije Stephan Baier. Video-porukom sudionicima skupa obratila se je i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
Državna tajnica Metelko-Zgombić naglasila je kako se je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju vratila političkoj obitelji i sada je spremna uzeti udjela u njoj. „Proces europskih integracija još nije gotov i još imamo dva važna cilja: ulazak u euro-zonu i prostor Schengena, za koje smo također spremni“, kazala je državna tajnica najavivši i početak konferencije o budućnosti Europe. „Ta je konferencija jedinstven europski projekt koji građanima omogućuje putem digitalne platforme iznošenje svojih ideja i mišljenja o budućnosti Europske unije. Svoj doprinos moći će dati i hrvatski građani s temama koje su im važne. To će biti uvršteno u zaključke koji će biti predstavljeni na proljeće iduće godine“, zaključila je Metelko-Zgombić.
Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica također je u svojoj poruci govorila o predstojećoj konferenciji. „Moramo čuti što naši građani žele te uspostaviti povjerenje i vezu s građanima. Ova konferencija zato pripada svima, građanima, gospodarstvenicima, civilnom sektoru, mladima. I Hrvatska paneuropska unija kao snažna organizacija unutar Međunarodne paneuropske unije treba dati svoj doprinos“, naglasila je Šuica.
Upravo o značenju Hrvatske paneuropske unije i o 30. obljetnici od njezina utemeljenja govorio je akademik Ježić. Podsjetio je na početke rada ove organizacije 1991. godine kada se je snažno zalagala za priznanje neovisnosti Republike Hrvatske, prenosila istinu o događanjima na prostorima bivše država, osiguravala humanitarnu pomoć za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Kasnije je isto tako snažno zagovarala i radila na ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Ova proslava Dana Europe dio je Konferencije o budućnosti Europe koja se službeno otvara u nedjelju. „Sretni smo što u mnogim europskim institucijama, Europskome parlamentu i Europskoj komisiji, snažno djeluju i članovi naše organizacije, posebno mladi, koji promiču paneuropske ideje“, rekao je Ježić.
Međunarodni predsjednik Terrenoire govorio je o Europskoj uniji kao o projektu mira. Kazao je da je Europa civilizacija čiji korijeni proizlaze iz sredozemnoga bazena, posebno antičke Grčke. „Ona je prije 70-ak godina okrenula leđa ratovima i danas nas okuplja, ali nam još nedostaju neke europske države istočne i jugoistočne Europe koje se s nama žele boriti za europsku ideju. Europa se mora snažnije organizirati kako bi očuvala sebe, svoje vrijednosti i interese, jer ne možemo vjerovati da je mir zajamčen zbog mnogih prijetnji u novome poretku velikih sila u svijetu.“ kazao je Terrenoire pozdravivši nazočne video vezom iz Pariza.
O prijetnjama je govorio i dugogodišnji član Paneuropske unije i vrsni poznavalac prilika u Jugoistočnoj Europi Stephan Baier. „Zajednički cilj nam treba biti obrana i razvoj onoga života koji smo gajili stoljećima, a koji se temelji na vladavini prava i slobodi, koji su danas ugroženi. Peking, Moskva i Ankara šire agresivne zamisli koje su suprotne onomu što želi Europa. Ondje moćnici ne vjeruju u moć istine i u dostojanstvo čovjeka, šire česte dezinformacije, a ovaj dio Europe je za njih jako važan. Europa se zato mora dokazati i na svojem jugoistoku. Iako me brine slabost Europe, ne brine me toliko vojna slabost koliko duhovna“, rekao je Baier koji se je u događaj uključio video vezom iz Graza.
Aleksandra Markić Boban u svojem je govoru kazala kako zajedno moramo naći snagu za radost koja će nam dati kreativnost, a ta se snaga temelji na europskom nasljeđu. „Europsko zajedništvo nam treba biti izvor nadahnuća, posebno danas kada
su europske vrijednosti dovedene u pitanje“, kazala je Markić Boban, a njezin kolega Klaus Fiesinger, regionalni direktor za jugoistočnu Europu, u svojem se je izlaganju fokusirao na to područje koje, kako je kazao, zbog svega što se je na tom prostoru događalo u prošlosti dobio negativnu sliku u Europskoj uniji. „Ovaj dio Europe i geopolitički je važan za Europsku uniju i šest zemalja zapadnog Balkana na dobrom je putu prema priključenju Europskoj uniji“, kazao je Fiesinger.
Na koncu ovoga okrugloga stola o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Paneuropske unije govorio je prof. dr. sc. Pavo Barišić. Sudionike je upoznao s projektom uspostavljanja Europskoga centra za mir i suradnju koji se organizira u Kući susreta „Marija Zvijezda“ u trapističkom samostanu u Banjoj Luci. „Na realizaciji ovoga projekta posebno su angažirani banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica, bivši predsjednik Savezne Republike Njemačke Christian Wulff, ali i mnogi predstavnici Paneuropske unije i Republike Hrvatske. Europski centar naglasak će staviti na obrazovanje i bit će mjesto povezivanje mladih, prije svega učenika i studenata iz cijele Europe. Želimo tim centrom graditi mostove među narodima, vjerama i kulturama“, rekao je Barišić. Osim toga, najavio je i međunarodnu konferenciju Hrvatske paneuropske unije u listopadu, kada će se proslaviti 30. obljetnica, i ponovo govoriti o budućnosti Europe. Zaključio kako treba učiniti sve da Europa bude onakva kakvu želimo te je pozvao sve da iskoriste povijesnu priliku u gradnji Europe.
