U Zagrebu tribina „Dayton – 30 godina poslije”

Hrvatska paneuropska unija i Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini održale su 27. studenog 2025. u Zagrebu tribinu pod nazivom „Dayton – 30 godina poslije“.

Na tribini su sudionici iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine analizirali dosege, izazove i budućnost Daytonskog mirovnog sporazuma te njegove implikacije za regionalnu stabilnost i europsku perspektivu Bosne i Hercegovine.

Glavni govornici bili su prof. dr. sc. Mate Granić, savjetnik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Kasim Trnka, član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, i prof. dr. sc. Zlatko Kramarić, veleposlanik Republike Hrvatske u Tirani.

Na početku skupa u pozdravnom govoru, predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić istaknuo je važnost dijaloga u Bosni i Hercegovini. „Mir nikada nije lako postići, što vidimo i danas u kontekstu Ukrajine i Bliskog istoka. Upravo Daytonski sporazum može poslužiti kao vrijedan primjer kako se mir uspostavlja i održava unatoč nesavršenostima“, kazao je Barišić.

Predsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u BiH prof. dr. sc. Asim Kurjak podsjetio je na osnivanje njihove akademije prije četiri i pol godine, s ciljem povezivanja politike i znanosti te okupljanja ljudi sličnih uvjerenja. Istaknuo je kako je Dayton poticajan povod za ovakvo okupljanje, izrazivši nadu da se nikada neće ukazati potreba za „novim Daytonom“.

Kao izaslanica ministra vanjskih i europskih poslova, sudionicima se obratila prof. dr. sc. Vanda Babić Galić, koja je poručila: „Republika Hrvatska, kao najmlađa članica Europske unije, ostaje čvrsto posvećena europskoj perspektivi cijele jugoistočne Europe. U tom okviru, hrvatska diplomacija predvođena ministrom Grlićem Radmanom aktivno radi na jačanju stabilnosti susjedstva, podršci reformama, te zaštiti ravnopravnosti i legitimnog političkog predstavljanja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.“ 

Izaslanik potpredsjednika Vlade i Ministarstva branitelja Darko Nekić podsjetio je na važnost Washingtonskog sporazuma kao ključnog preduvjeta koji je omogućio postizanje Daytona.

Zastupnica u Hrvatskom saboru Zdravka Bušić, koja je bila izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, naglasila je da se svake godine u studenome s posebnim poštovanjem prisjećamo mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat. Istaknula je obvezu Hrvatske, kao potpisnice, da vodi računa o poštivanju njegovih odredbi, osobito u kontekstu očuvanja konstitutivnosti triju naroda. Kritizirala je nametnute ustavne izmjene početkom 2000-ih koje su dovele do pogoršanja odnosa Bošnjaka i Hrvata te naglasila važnost euroatlantske perspektive kao pokretača ključnih reformi. „Mir nije samo prestanak rata nego i trajni rad na povjerenju“, zaključila je.

Bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić podsjetio je na politički kontekst 1991. godine i državničke poteze predsjednika Franje Tuđmana, kao i na složene pregovore koji su prethodili Washingtonskom, a potom i Daytonskom sporazumu. Naglasio je da je bitno sačuvati duh ovog sporazuma te da je neprihvatljivo da jedan narod drugome bira predstavnike, a da su pokušaji preglasavanja i separatizam put prema destabilizaciji.

Ustavni stručnjak Kasim Trnka istaknuo je da je, unatoč manama, Dayton jedan od najuspješnije vođenih američkih mirovnih sporazuma. Pojasnio je da je u procesu stvaranja ustava BiH puno truda uloženo u postizanje etničke ravnoteže i demokratskih standarda, ali i upozorio na izazove koje donosi koncept konstitutivnosti, vidljive i kroz presude poput Sejdić–Finci. Ocijenio je da bi otvaranje pregovora s EU bilo značajnije za BiH nego samo članstvo te da istodobno treba osigurati ravnopravnost konstitutivnih naroda i prava ostalih građana.

Veleposlanik Zlatko Kramarić naglasio je međusobnu upućenost Hrvata i Bošnjaka u Bosni i Hercegovini te istaknuo kako je uspostavljeni mir dragocjen i neprocjenjiv. Pozvao je Europsku uniju na snažniji angažman prema Bosni i Hercegovini, iznad uskih nacionalnih interesa.

Nakon izlaganja razvila se zanimljiva rasprava u kojoj su mnogi kazali kako je za Bosnu i Hercegovinu važno graditi povjerenje, kojega danas nema u dovoljnoj mjeri, a koji je preduvjet svakog dijaloga i izgradnje funkcionalne države.

Tribinu je vodila Petra Jozipović, članica Predsjedništva Hrvatske paneuropske unije.