Održana tribina „Tragika i trijumf hrvatskoga vojnog nazivlja“

Sinoć, 19. listopada 2023. godine, održana je tribina „Tragika i trijumf hrvatskoga vojnog nazivlja“ u Hrvatskoj paneuropskoj uniji u Zagrebu. Uvodničar na ovu temu bio je prodekan na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“ doc. dr. sc. Dalibor Vrgoč.

Vrgoč je govorio o hrvatskom vojnom nazivlju i terminologiji koja se kroz godine mijenjala, razvijala i poprimala jezični utjecaj susjednih nam država. Hrvatsko vojno nazivlje razvijalo se petsto godina i bilo je jedan od stupova hrvatskoga jezičnog identiteta posebno od 1868. do 1916. Tijekom XX. stoljeća dva puta bilo je nasilno prekinuto pred dominacijom srpskog nazivlja.

Bogoslav Šulek, „otac“ hrvatskog znanstvenog (i vojnog) nazivlja, u razdoblju od 1870. do 1875. počeo je prevoditi niz vojnih priručnika te otkriva da se nazivlje izgradilo i zaslugom domobranskih časnika koji su gotovo nepoznati javnosti, kao što su general Ivan Vuković ili potpukovnik Stjepan Šašić pl. Kirinski.

Uz Bogoslava Šuleka važno je spomenuti i Ivana Tanzlinghera Zanottija, kojeg Vrgoč naziva „praocem“ hrvatskoga vojnog nazivlja zbog njegova aneksnoga, talijansko-hrvatskoga vojnog rječnika iz 1699. Jedna zanimljivost, koju smo također imali prilike vidjeti, je pismo Šuleka Petru Preradoviću u kojem ga moli za pomoć pri prijevodu riječi „mitrailleuse“ koju je on htio prevesti kao „prosulah“.

Sustavno i današnje uređenje hrvatskog vojnog nazivlja kreće od 1991. godine, a temelji su u bogatoj povijesti.

Nakon uvodnog dijela razvila se i zanimljiva rasprava.

Voditelj tribine bio je počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije, akademik Mislav Ježić.

Tekst: Martina Škare

Fotografija: Vanja Gavran