Pavo Barišić: Hrvatska mladež zna što je bilo i zato sam optimist!

Predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić dao je 27. ožujka 2025. veliki intervju novinaru Hrvatskog tjednika Vanji Vinkoviću.

Cijeli intervju možete pročitati na poveznici, a izdvajamo neke dijelove intervjua. 

Uvjereni Europejac, hrvatski sveučilišni profesor i bivši ministar obrazovanja, dr. sc. Pavo Barišić, izabran je za novog predsjednika Međunarodne paneuropske unije, najstarijeg pokreta za ujedinjenu i snažnu Europu od njezinog osnivanja 1922. godine. Barišić je i poklonik djela oca Domovine Ante Starčevića pa je upravo u Starčevićevoj filozofiji prava prepoznao najuzvišenije ideje i dalekosežna promišljanja hrvatske i europske politike na modernim demokratskim i liberalnim načelima, što je uvelike unio i u svoje dugogodišnje političko i društveno djelovanje, naravno u okolnostima svoga vremena. O tomu svjedoči i Barišićeva publicistička uspješnica „Ante Starčević – Ideali slobode i prava“ objavljena 2022. u nakladi Školske knjige. Za Hrvatski tjednik s Barišićem razgovaram o geopolitičkim aktualnostima i položaju EU i RH unutar međunarodnih konstelacija kojima se stvara najnoviji svjetski poredak.

Nedavno Vas je na Općoj skupštini Međunarodne paneuropske unije u Strasbourgu, dvjestotinjak zastupnika iz cijele Europe izabralo za svojega novoga predsjednika. Vi ste prvi Hrvat i četvrti predsjednik Paneurope od njezinog osnivanja 1922. godine, pa što za Vas, ali i općenito hrvatsku politiku znači ovo golemo povjerenje koje ste dobili za vođenje najstarijeg pokreta za ujedinjenu i snažnu Europu?

Nakon niza istaknutih predsjednika, koji su svojim vizijama pridonijeli mirotvornom i demokratskom ujedinjenju Europe, utemeljitelja Richarda Coudenhove-Kalergija, dvojice zastupnikā u Europskom parlamentu, Otta von Habsburga i Alaina Terrenoirea, doći na čelo Paneuropske unije doista je veliko priznanje, kako za mene osobno tako i za hrvatsku politiku. Ali je ujedno i ogromna odgovornost prema brojnim članovima i organizacijama kao i prema očekivanjima koja se postavljaju pred paneuropski pokret. Idejno naslijeđe obvezuje na skupno djelovanje i služenje uzvišenim idealima. U nastupnom govoru izrazio sam radost i pripravnost za zajednički rad na ostvarenju vizije za ujedinjenje Europe i mirotvorno uređenje svijeta. Trudit ću se u suradnji sa svima opravdati očekivanja dostojanstvene paneuropske obitelji razgranate diljem Europe kroz četrdeset organizacija članica u trideset zemalja. Zauzimat ćemo se za jačanje postojećih paneuropskih organizacija. Širit ćemo Paneuropu u sredine gdje postoji potreba i volja za djelovanjem. Isto tako, potrebno je danas u vrijeme preustroja svjetskoga poretka ponovno oživljavati paneuropski duh tamo gdje je posustao ili zamro. Zajedno ćemo saditi paneuropsko sjeme gdje se još nije zametnulo. Osobito ćemo se zauzimati za pomlađivanju pokreta u skladu s vizijom utemeljitelja koji se obraćao mladeži Europe. Svaka generacija treba paneuropsku viziju iznova jačati i preporađati. Ona je dragocjen smjerokaz u bolju budućnost Europe i svijeta.

Zanimljivo je da je i novoizabrani glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije bivši novinar i hrvatski diplomat Vanja Gavran, pa možemo li reći kako je paneuropski pokret sada čvrsto pod našim hrvatskim vodstvom?

U Predsjedništvo Međunarodne paneuropske unije izabrani smo tri člana iz Hrvatske. Po tri člana imaju samo još dvije najrazgranatije paneuropske organizacije u dvije najveće europske zemlje, u Francuskoj i Njemačkoj. Nemaju sve zemlje svoje predstavnike u Paneuropskoj uniji. U Predsjedništvo se biraju članovi prema svojemu ugledu i uspješnoj paneuropskoj djelatnosti. Po jednoga predstavnika imaju sljedeće zemlje: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Ukrajina. Ponosan sam na jednoznačnoj potpori koju je dobio prijedlog Vanje Gavrana za glavnoga tajnika. Osobito je pohvalno o njemu govorio dosadašnji predsjednik Alain Terrenoire. To je potvrda za njegov izvrstan i predan rad u prethodnom petogodišnjem razdoblju na dužnosti zamjenika glavnoga tajnika, ali i za njegovu višegodišnju uspješnu paneuropsku djelatnost na raznim poslovima, kako u Međunarodnoj, tako i u Hrvatskoj, a ranije i u Paneuropskoj uniji Bosne i Hercegovine.

Sve je to priznanje i za dosadašnji uspješni rad Hrvatske paneuropske unije od njezina osnivanja 1991. godine, a na čijem ste se čelu izmjenjivali s vrsnim hrvatskim intelektualcem i akademikom Mislavom Ježićem?

Od osnivanja 27. svibnja 1991. Hrvatska paneuropska unija stekla je znatan ugled zauzimanjem za slobodu, državnu nezavisnost i međunarodno priznanje Republike Hrvatske, ali isto tako i za njezinu integraciju u europsku obitelj demokratskih i slobodnih zemalja. Prvi predsjednik akademik Mislav Ježić istaknuo se svojim radom, erudicijom, višejezičnošću i paneuropskim vizijama kao jedan od vodećih promicatelja europske kulture i zagovornik ujedinjene Europe. Tadašnji predsjednik Međunarodne paneuropske unije, Otto von Habsburg, predložio ga je već na prvoj Općoj skupštini nakon primanja Hrvatske paneuropske unije, koja je održana u Europskom parlamentu u Strasbourgu krajem 1994., za svojega prvoga suradnika, za izvršnoga potpredsjednika Međunarodne paneuropske unije. Izabran je sada po sedmi put u Predsjedništvo. No, s obzirom na moj izbor za predsjednika zahvalio se nakon trideset godina na dužnosti potpredsjednika pa je na to mjesto izabran član iz Francuske. U svojemu nastupnom govoru kao predsjednik zahvalio sam akademiku Ježiću na poseban način što je i mene inicirao u paneuropsku obitelj te za njegov znatan prinos širenju i jačanju paneuropske misije kako u Hrvatskoj tako i diljem Europe. Kao što ste dobro primijetili, izbor predsjednika priznanje je ujedno za cjelokupnu djelatnost Hrvatske paneuropske unije koja je u svojim redovima od osnivanja okupljala vrsne i ugledne intelektualce poput prvoga predsjednika Hrvatskoga sabora Žarka Domljana, dopredsjednica Nevenke Nekić i Milene Žic-Fuchs, da spomenem samo neka imena, sve do sadašnjega člana Predsjedništva Andreja Plenkovića te potpredsjednika Davora Ive Stiera i Karla Resslera.