29. 10. 2023.

S paneuropske konferencije poručeno – Mir nije sve, ali sve bez mira je ništa

Zagreb i Banja Luka bili su domaćini međunarodne konferencije „Mir u Europi i svijetu“ koja je u organizaciji Hrvatske paneuropske unije održana od 27. do 29. listopada 2023.

Uz više od 70 sudionika iz 17 europskih zemalja, na konferenciji se govorilo o paneuropskoj perspektivi u pitanjima zaustavljanja ratnih sukoba i imperijalnih pretenzija u Europi i svijetu, kao i o tome kako učvrstiti svjetski poredak na mirotvornim načelima rješavanja sukoba.

Na konferenciji su između ostalih govorili: Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije; Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske; Franjo Komarica, biskup banjolučki; Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik Hrvatske paneuropske unije; Davor Ivo Stier, zastupnik u Hrvatskom saboru i potpredsjednik Hrvatske paneuropske unije; Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije i glavni tajnik Međunarodne paneuropske unije; Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije i potpredsjednik Međunarodne paneuropske unije; Franjo Topić, predsjednik Paneuropske unije Bosne i Hercegovine i član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije, kao i predstavnici paneuropskih organizacija iz Austrije, Crne Gore, Francuske, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Srbije, Španjolske, Švedske i Ukrajine.

Prvi dan konferencije održan je u Zagrebu, a prigodnim govorom otvorio ju je predsjednik Barišić podsjetivši na povijest Paneuropske unije i njezinu mirotvornu ulogu u Europi i svijetu. Osvrnuo se na već proživljene ratne scenarije koji bi trebali služiti kao upozorenje sadašnjim i nadolazećim generacijama. „Pravedan mir ne zasniva se na sili i agresiji nego na slobodi, pravdi, ljudskom dostojanstvu, solidarnosti i toleranciji. To su uzvišene europske vrijednosti koje treba promicati u svijetu kako bi se učvrstio trajni mir“, poručio je.

Ministar Gordan Grlić Radman osvrnuo se na perspektivu članstva u EU kao instrumentu osiguranja mira u Europi. Rekao je: „Europska unija može i treba dati veći doprinos osiguranju mira na globalnoj razini i snažnije se profilirati kao geostrateški čimbenik.” Istaknuo je ulogu Republike Hrvatske u stvaranju i očuvanju europskih vrijednosti na području jugoistočne Europe.

Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica uputila je pozdravne riječi okupljenima u video-poruci. Naglasila je kako su demokratska načela uvjet za slobodu i sigurnost. U tome Europska unija, osobito na području Zapadnoga Balkana, ima ključnu ulogu.

U svojemu govoru pozdravne riječi potpore i blizine uputio je i predsjednik Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoire. Istaknuo je značenje europske slobode i nezavisnosti u složenim geopolitičkim odnosima između velikih sila. Zauzeo se za europsku suverenost u pitanju sigurnosti i obrane.

Sudionike konferencije pozdravili su ravnateljica Zaklade Hannsa Seidela Aleksandra Markić Boban i ravnatelj Zaklade Konrada Adenauera u Hrvatskoj i Sloveniji Holger Haibach.

Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler istaknuo je važnost ulaganja u obrambene mehanizme europskih zemalja koji su izloženi sve većim pritiscima suvremenih sigurnosnih i migracijskih izazova. „Dok prolazimo kroz ova turbulentna vremena, ključno je da se Europa potpuno probudi, dobije zamah i djeluje kao jedno. Odlučna je naša predanost miru, sigurnosti i jedinstvu u Europi“, poručio je Ressler.

Davor Ivo Stier, zastupnik u Hrvatskom saboru, upozorio je na iluziju trajnog mira u Europi i na potrebu ponovnog preispitivanja europskog identiteta utemeljenog u znanosti, filozofiji i judeokršćanskim vrijednostima.

Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije, dao je uvid u kompleksnost ratnih situacija s naglaskom na brojne posljedice svih vrsta. „Vjerski vođe i politički vođe pozvani su da u ovim teškim prilikama novih sukoba i ratova promotre jesu li načela njihova djelovanja u skladu s mirotvornim načelima velikih religija i modernoga humanizma“, zaključio je.

Predsjednik Njemačke paneuropske unije Bernd Posselt zaključio je prvi dan Konferencije poručivši da Europa nema budućnost ako napusti svoju tradiciju i stoljetne vrijednosti te da „Europi nisu problem euroskeptici, već proeuropljani koji ništa ne čine za Europu“.

Nakon panela uslijedio je glazbeni dio konferencije. Polusatni program satkan od opernih, operetnih arija i dijelova mjuzikla izveli su umjetnici: Arijana Gigliani-Philipp, sopran; Petra Pia Kartelo, sopran; Jakov Kalajžić, bas i na klaviru Ivan Batoš.

Drugi dan paneuropske konferencije održan je u Europskom centru za mir i suradnju „Marija Zvijezda“ u Banjoj Luci. Domaćin drugoga dana konferencije bio je biskup banjolučki Franjo Komarica.

Biskup Komarica u svojem je obraćanju dao povijesni pregled patnji i sustavnog zanemarivanja napretka, razvoja i rasta banjolučke biskupije i banjolučkoga kraja u kojemu je „zasjalo pravo, istinsko svjetlo konstruktivne i u svakom pogledu napredne Europe prije više od 150 godina“. Taj se nastanak i opstanak jedinstvenog civilizacijskog, kulturnog i duhovnog fenomena može pripisati odvažnim i dalekovidnim europejcima, katoličkim redovnicima trapistima. Istaknuo je važnost obnove kulturne i duhovne baštine, posebno u kontekstu rata devedesetih godina prošloga stoljeća. Uputio je da je potrebno raditi na pomirenju i izgradnji međuetničkog i međureligijskog dijaloga kako bi se prevladale podjele i osigurala budućnost u kojoj se cijeni pravo svakog pojedinca, u duhu europskih vrijednosti. „Upravo je Centar za mir i suradnju 'Marija Zvijezda' mjesto za ta nastojanja“, rekao je biskup Komarica.

Pravda i istina kao nužni preduvjeti mira glavni su motiv obraćanja Franje Topića, predsjednika Paneuropske unije Bosne i Hercegovine. On je poručio kako pravi mir zahtijeva poštivanje Božjih zapovijedi. One promiču pravdu i pravednost u društvu u kojem bez istine nema pomirenja. „Pomirenje i smirenje zahtijevaju priznanje zločina. To znači da društvo treba prepoznati sve žrtve, bez obzira na njihovu pripadnost, kako bi postiglo istinski mir. Pri tome nedostatak hrabrosti i zrelosti može rezultirati samo prividnim političkim mirom“, istaknuo je Topić. „Mir je ključan kako bi se postigla stabilnost i sigurnost u Bosni i Hercegovini te potaknuo društveni napredak, ekonomski rast i razvoj. Ali je ključan i za regionalnu stabilnost jer su u Bosni i Hercegovini još uvijek žive brojne rane velikog broja sukoba kroz povijest“, rekao je profesor Topić zaključivši da je mir sve, a da je sve bez mira ništa.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputio je pozdravno pismo sudionicima Konferencije kojim je poručio da je u današnjem vremenu ekonomskih i političkih izazova potrebno zajednički raditi na jačanju i postizanju ciljeva Europske unije u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina intenzivno radi na ispunjenju obveza prema EU, rekao je, te uputio da je važno ubrzati pregovore radi ostvarenja mira, stabilnosti, demokracije i uspostave vladavine prava.

Predsjednik rumunjske Paneuropske unije Alexandru Nazare u svojoj je izjavi upozorio da Rumunjska i Bugarska koje su potpuno završile evaluacijske procese za pristup zoni Schengena još uvijek nisu njezine punopravne članice. „Te dvije zemlje imaju veliku sigurnosnu ulogu u zaštiti Europske unije od migracijskih kriza i drugih vanjskih prijetnji zbog čega bi njihovo pristupanje Schengenu dodatno osiguralo Europu od nadolazećih prijetnji“, dodao je Nazare.

Andrej Lepavcov, predsjednik Paneuropske unije Makedonije, govorio je o slojevitosti problema pristupnog procesa Makedonije Europskoj uniji i sve većim težnjama zemalja Zapadnoga Balkana ostvarenju europskih vrijednosti. „Hrvatska je ove godine proslavila 10 godina članstva, što je veliki uspjeh koji svi iznimno cijenimo“, poručio je. Ali je i upozorio da je u pristupnom procesu Makedonije potrebno „promijeniti ustav i primijeniti protokole, napisane u susjednoj zemlji Bugarskoj, koja negira postojanje makedonskog identiteta.“ Lepavcov je izrazio potrebu za potporom Europske unije u procesima proširenja EU s obzirom na brojne poteškoće sa susjednim zemljama.

Na kraju programa u Banjoj Luci slavljena je sveta misa koju je predvodio biskup Komarica u župnoj crkvi Marija Zvijezda.

Konferencijom u Zagrebu moderirao je glavni tajnik Hrvatske paneuropske unije i zamjenik glavog tajnika Međunarodne paneuropske unije Vanja Gavran, a potpredsjednica Paneuropske unije BiH Snježana Šušnjara moderirala konferencijom u Banjoj Luci.

Konferencija je završena zasjedanjem Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije u Zagrebu u nedjelju, 29. listopada 2023.

Konferencija je organizirala Hrvatske paneuropske unije, u suradnji s Paneuropskom unijom Bosne i Hercegovine i Međunarodnom paneuropskom unijom, uz pokroviteljstvo Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Potporu su dali Zaklada Hannsa Seidela – Ured u Zagrebu, Zaklada Konrad Adenauer – Predstavništva u Zagrebu i Sarajevu te Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ - Podružnica Banja Luka.

Tekst: Lucija Pranjić i Vanja Gavran

Fotografije: Ana Kahlić, Zvonimir Džoić