Tribina sjećanje na Ivana Pavla II.
U svojoj uvodnoj riječi, moderator tribine prof. dr. sc. Ivan Pavić, predsjednik splitskoga ogranka Hrvatske paneuropske unije, istaknuo je kako se radi „o jednom od najznačajnijih duhovnih vođa u novijoj povijesti Katoličke Crkve“, o papi „iznimne karizme i duhovne snage“, o papi koji je „svojom toplinom i bliskošću ostavio dubok trag u srcima mnogih vjernika i naroda.“ Nama Hrvatima, rekao je prof. Pavić, ostat će u trajnom sjećanju njegova prva tri pastoralna pohoda Hrvatskoj, počevši s onim prvim 1994. godine, kada se na Zagrebačkom hipodromu bio susreo s gotovo milijun vjernika. „Pontifikat pape Ivana Pavla II. bio je posebno posvećen zalaganju za slobodu, dijalog i pomirenje u međunarodnim odnosima“, naglasio je, dodavši kako su njegovi mirotvorni napori nailazili na široko prihvaćanje u cijelome svijetu. Današnje doba, opterećeno brojnim sukobima i velikim nemirima, nedvojbeno iziskuje prisjećanje na njegovo djelovanje, što su prepoznali organizatori tribine Hrvatska paneuropska unija, Hrvatski diplomatski klub te Hrvatska udruga „Benedikt“, organiziravši tribinu upravo u tu svrhu.
Predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije prof. emerit. dr. sc. Pavo Barišić u svom pozdravnom govoru rekao je kako nedavno obilježena 100. godišnjica Paneuropskoga kongresa održana u Beču početkom listopada 1926. godine, gdje je bilo više od 300 izaslanika, istaknuvši da je tada bilo nezamislivo da će postojati schengenski prostor u kojem neće biti granica, da će postojati zajednička europska valuta, himna, stijeg, a sve je to već tada bilo u programu Paneuropske unije. Ove godine Hrvatska paneuropska unija obilježava ujedno svoju 35. godišnjicu utemeljenja, što će biti proslavljeno na kongresima u Zagrebu i Karlovcu za dva tjedna. „Mi smo osobito počašćeni da je u Hrvatskoj Paneuropska unija vrlo snažna i sudjeluju vrlo utjecajne osobe iz političkog i javnog života. U našem predsjedništvu su i predsjednik Vlade i brojni zastupnici u Europskom parlamentu, gosp. Stier i gosp. Ressler, potpredsjednici Paneuropske unije“, naglasio je prof. Barišić, dodavši pritom kako je tada bilo i prije sto godina, kada je postojala Paneuropska unija u ondašnjoj Jugoslaviji, u čijem je počasnom odboru, među ostalim uglednicima, bio i glasoviti hrvatski kipar Ivan Meštrović. O papi Ivanu Pavlu II. istaknuo je kako je riječ o papi za kojega „s ponosom možemo reći da je jedan od očeva Europe“, čovjek koji je „u svim svojim službama“ imao goleme zasluge što je podijeljena Europa uspjela ujediniti se, odnosno da se takoreći oba plućna krila, i zapadno i istočno, sjedine u miru i slobodi. K tomu, naglasio je i to kako u Hrvatskoj imamo puno toga na čemu papi moramo biti zahvalni, a njegova privrženost Hrvatskoj vidi se i u njegovu muzeju u Krakovu.
Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt istaknuo je kako je tribina posvećena „jednom od najvećih prijatelja hrvatskoga naroda“, izrazivši veliko zadovoljstvo što na tribini sudjeluje i nekadašnji hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, prof. emerit. dr. sc. Emilio Marin, koji je „osobno svjedočio veličini Petrova nasljednika“ koji je bio naš „neustrašivi zagovornik na međunarodnoj sceni u trenutcima kada se lomila sudbina Hrvatske, neumorno se zalažući za naše pravo na samostalnost, slobodu i suverenost“. Njegov povijesni posjet Mariji Bistrici te proglašenje blaženim kardinala Alojzija Stepinca jesu „temelj naše duhovne i nacionalne obnove“. Pohvalio je o odluku splitskoga Gradskoga vijeća kojom se odobrilo postavljanje spomenika papi na Trgu dr. Franje Tuđmana pred crkvom sv. Frane kao izraz trajne zahvalnosti papi koji je „duboko zadužio hrvatski narod“ te je istaknuo kako će se HU Benedikt nastaviti zalagati za dostojno obilježavanje žnjanskoga platoa na kojem je papa 1998. predvodio povijesno misno slavlje pred stotinama tisuća vjernika.
Prof. Emilio Marin, veleposlanik RH pri Vatikanu od 2004. do 2011. godine, hrvatski arheolog, sveučilišni profesor, znanstvenik i član Francuske akademije znanosti i umjetnosti koji je vodio važna istraživanja antičke Salone i Narone, ujedno jedan od utemeljitelja Muzeja Narone u Vidu kod Metkovića, gostujući član profesor All Souls Collegea Sveučilišta u Oxfordu te od 2022. član Papinskoga odbora za povijesne znanosti – prvi hrvatski član toga odbora – u svojem se izlaganju prisjetio nekoliko svojih osobnih susreta s papom Ivanom Pavlom II. Publika je imala prigodu vidjeti nekoliko slika iz njegova veleposlaničkoga djelovanja u Vatikanu, pri čemu je prof. Marin istaknuo nekoliko zanimljivosti, među kojima i to da je hrvatsko izaslanstvo bilo posljednje državno izaslanstvo koje je papa primio, kao i to da je bio na večeri s kardinalom Ratzingerom 50 dana prije nego što je postao novi papa. Osvrćući se na sadašnje međunarodne prilike naglasio je kako su okolnosti puno gore, nego u doba Ivana Pavla II. Krajem 90-ih i početkom 21. stoljeća bilo je desetak godina mira, kada je izgledalo da će stvari ići nabolje, nakon pada komunizma i širenja slobode. No, rekao je profesor, s Bushom Starijim i Bushom Mlađim, stvari su krenule nagore, a papa Ivan Pavao II. činio je sve da spriječi rat u Iraku, u čemu nije uspio. Pape nemaju vojsku, ali njihova riječ njihovo je najveće oružje, no danas ima previše komunikacije i papina je riječ nekoć vrijedila puno više nego sada, smatra profesor. Nije da ne vrijede, rekao je, ali vrijede manje „upravo zbog kakofonije, zbog bezbrojnih i beskonačnih komunikacija“. Vatikan je danas posljednji svjetski forum, posljednja tvrđava multilateralnosti koju i papa Lav XIV. također ističe. Naglasio je kako je današnji svijet prepun sukoba, ratova i podijeljenosti, a upravo neumorni mirotvorni diplomatski napori Ivana Pavla II. i multilateralnost vatikanskoga tipa može takve sukobe uvelike ublažiti, potičući otvorenost i dijalog. Naposljetku, istaknuo je glasovite papine riječi „Ne bojte se! Otvorite širom vrata!“, objasnivši kako se danas i mnogi pojedinci i mnoge države boje. Nesumnjivo, papine riječi ostaju, kako je profesor i rekao, aktualne i dandanas, potičući nas na duboko razmišljanje o smjeru u kojem suvremeni svijet ide i o važnosti mirotvorstva u međunarodnim odnosima i diplomaciji.
Toni Ćapeta
