Tradicionalni okrugli stol povodom Dana Europe
Povodom Dana Europe Hrvatska paneuropska unija i Zaklada Hanns Seidel – Ured u Zagrebu organizirali su 9. svibnja 2026. u Zagrebu okrugli stol pod nazivom „Kohezijska politika i proširenje Europske unije“.
Na skupu su sudjelovali predstavnici političkog, diplomatskog i akademskog života te međunarodnih partnera i institucija.
Otvarajući skup, glavni tajnik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije Vanja Gavran podsjetio je kako se tradicionalnim obilježavanjem Dana Europe potvrđuje važnost suradnje utemeljene na zajedničkim europskim vrijednostima i integracijama. Istaknuo je kako se Europa danas nalazi pred novim izazovima zbog kojih pitanja kohezijske politike i proširenja dobivaju dodatni značaj.
Predsjednik Međunarodne i Hrvatske paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić naglasio je kako je „kohezijska politika jedan od najsnažnijih instrumenata razvoja Europske unije i najvidljiviji izraz europske solidarnosti“. Dodao je kako ona „doprinosi smanjenju razlika među regijama, jača konkurentnost i povećava zaposlenost“, dok se „ulaganjem u ljude jača europsko gospodarstvo u cjelini“. Govoreći o europskom jedinstvu, Barišić je istaknuo kako se „pojam kohezije može promatrati kao odrednica jedinstva u različitosti“, naglasivši da „različitosti ne moraju nestajati, nego se povezuju u zajedničku cjelinu“. Osvrnuvši se na proces proširenja, upozorio je da ono „nije samo tehničko i birokratsko pitanje, nego pitanje sigurnosti, mira i geopolitičke vjerodostojnosti Europske unije“. „Pošaljimo poruku s ovog okruglog stola da zemlje koje su istinski opredijeljene europskom putu i ispunjavaju kriterije zaslužuju snažnu potporu i svoje mjesto u Europskoj uniji“, poručio je Barišić, dodavši kako je „Paneuropska vizija usmjerena na cjelovitost Europe“.
Na današnjem skupu obilježava se i 35 godina Hrvatske paneuropske unije te su tom prigodom uručena i priznanja. Prof. Barišić priznanja je uručio ministru dr. sc. Gordanu Grliću Radmanu, ravnateljici zagrebačkog ureda Zaklade Hanns Seidel mr. sc. Aleksandri Markić Boban i Zakladi Hanns Seidel.
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Gordan Grlić Radman istaknuo je kako „Hrvatska pripada Europi civilizacijski, kulturno i politički“, podsjetivši na riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana da „Hrvatska pripada Europi“. Naglasio je kako je članstvo u Europskoj uniji Hrvatskoj omogućilo ostvarenje ključnih vanjskopolitičkih ciljeva i dodatno učvrstilo političku stabilnost i institucije države. „Hrvatska najbolje razumije proces europskih integracija i što on iziskuje“, rekao je Grlić Radman te dodao kako je za Hrvatsku proširenje „sigurnosno i strateško pitanje“. Istaknuo je da se proces proširenja mora temeljiti „na zaslugama, provedbi reformi i očuvanju dobrosusjedskih odnosa“. Govoreći o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe, ministar je naglasio kako „dijalog mora biti ostvaren radom, a ne ratovima“, dok je za Bosnu i Hercegovinu istaknuo važnost „dogovora političkih lidera i jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda“.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Marko Pavić naglasio je kako su europski fondovi „mijenjali Hrvatsku i mijenjat će države oko nas kada se pridruže Europskoj uniji“. Podsjetio je da je Hrvatska tijekom pristupnih pregovora koristila značajna europska sredstva te istaknuo kako je „hrvatski strateški interes da Zapadni Balkan i Ukrajina uđu u Europsku uniju, naravno uz ispunjavanje kriterija“.
Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj dr. sc. Pascal Hector izjavio je kako „Dan Europe podsjeća da Europa nije samo gospodarski prostor, nego zajednica vrijednosti utemeljena na demokraciji i vladavini prava“. Istaknuo je da Njemačka ostaje snažan podupiratelj europske kohezijske politike te dodao kako je „neizbježno da kohezijska politika postane još učinkovitija i usmjerenija prema stvaranju dodatne vrijednosti za građane“. Govoreći o proširenju, Hector je naglasio kako „budućnost zemalja Zapadnog Balkana pripada Europskoj uniji“, ali i kako „zemlje kandidatkinje moraju pokazati spremnost prihvatiti vrijednosti i načela Europske unije“. Dodao je da je „članstvo u Europskoj uniji rezultat intenzivnog rada i truda“ te podsjetio kako Hrvatska vrlo dobro zna koliko taj proces zahtijeva.
Ravnatelj Ureda Zaklade Hanns Seidel za Srednju Europu Markus Ehm zahvalio je Hrvatskoj paneuropskoj uniji na dugogodišnjoj suradnji i istaknuo kako „Europa živi svoje jedinstvo upravo kroz različitosti“. Naglasio je važnost političkog dijaloga i prekogranične suradnje, posebno u okviru dunavske regije, te izrazio nadu da će „kohezijska politika i dalje pružati prostor za prekogranične projekte i suradnju među europskim regijama“.
Veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji prof. dr. Zlatko Kramarić kazao je kako Europska unija treba imati jasnije stavove prema nekim državama kandidatkinjama, posebno naglasivši da Srbija pokušava sjediti na dvije stolice, koristi europska sredstva, ali ne dijeli europske vrijednosti niti europsku vanjsku politiku.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier naglasio je kako je „proširenje posljednjih godina vraćeno na dnevni red Europske unije“, osobito nakon ruske agresije na Ukrajinu. Upozorio je i na izazove geopolitičkog svrstavanja pojedinih država kandidatkinja, istaknuvši kako je „usklađivanje vanjske politike s Europskom unijom jedan od ključnih elemenata pristupnog procesa“.
Počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić istaknuo je kako je „politika kohezije izraz poštovanja i solidarnosti“ te upozorio da se „ne smiju ugroziti sredstva za koheziju jer su ona jedan od temeljnih uvjeta europske povezanosti“. Ježić je govorio o miru i potrebi boljih odnosa čovjeka prema prirodi, a onda i čovjeka prema čovjeku.
