Hrvatska paneuropska unija i izdavačka kuća Ceres pozivaju vas u četvrtak, 10. ožujka 2016. u 19 sati u prostorije HPEU-e u Jurišićevoj 1a/I na predstavljanje knjige „Jednadžba ugode i neugode“ auktora Josipa Sanka Rabara.
‘Ogled Sanka Rabara Jednadžba ugode i neugode izvorno je nosio i izazovni, ali i prikladni naslov Skriveni osnovni zakon života. Sastoji se od nekoliko dijelova koji su naizgled raznorodni, imaju različite sugovornike, Freuda, Marcusea, Edith Stein i Stipu Juriča,odnosno tekstove iz Staroga Egipta, Mezopotamije i iz Biblije, s kojima stupaju u dijalog. Ipak, ti dijelovi čine sadržajnu cjelinu povezanu osobnim iskustvom i promišljanjima auktora o skrivenome zakonu naših života o jedankosti ugode i neugode koje se uzajamno uvjetuju. Čuvstveni zakon lijepo razlikuje unutrašnje ili duševne i izvanjske ili tjelesne patnje, a ove gdjekada jedine uzimamo u obzir jer su očitije, i time stavlja u pitanje pouzdanost našega zamjećivanja „nepravde“ u svijetu. No istovremeno, auktor u ovome ogledu naglašuje da je toj stvarnosti ugode i neugode nadređen uvid u dobro i zlo koji omogućava da i ugode i neugode, kada su ukorijenjene u sebičnosti, vidimo kao prokletstvo, a kada su ukorijenjene u ljubavi, kao blaženstvo. Hipoteza je, dakle, vrlo poticajna i za dalja promišljanja i za drugačije vrjednovanje mnogih naših životnih iskustava.’ — iz predgovora akademika Mislava Ježića.
***
Josip Sanko Rabar, Zagreb 1946, pjesnik, prozaist, esejist, filozof, kritičar, scenarist i publicist. Uz pjesme, pripovijesti, romane i aforizme, kao i pjesme i priče za djecu, objavio je velik broj eseja i kritika: književnih, filozofskih, teoloških, religioloških, socioloških, likovnih, filmskih i televizijskih u glasilima Glas Koncila, Kana, Marulić, MI, Obnovljeni život, Republika, Forum, Kolo, Dubrovnik, Nova prisutnost, Fokus, Veritas i drugdje, te na Trećem programu Hrvatskog radija i Hrvatskom katoličkom radiju itd. Ante Stamać uvrštava njegovu zbirku pjesama u prozi Igračke (1984.) među nekoliko najboljih djela objavljenih te godine iz svih rodova lijepe književnosti. S egzistencijalnom i povijesnom pripovjednom prozom Zagrebačke razglednice «otkriva na osebujan način vlastitu napetost između prolaznosti i vječnosti» (A. Matijašević). Njegovi eseji, kao sinteza filozofskoga mišljenja i kršćanske meditacije, postali su paradigma suvremenog hrvatskog ogleda kršćanske inspiracije. Opća je odlika njegova plodnog književnoga rada tematska zaokruženost u ciklusima: pjesničkima, proznima («Zagrebačke razglednice», Karista, 2008., i «Fantastične priče», III. program HR), esejističkima («Rječnik etiketa», MI, Kana; «Pisma Papi pjesniku», MI, «Meditacije» GK), i kritičkim («Poezija», MI i Kana; «Film», Veritas, «TV sitnozor», Glas Koncila) ili u nizovima meditativnih eseja («Veronikin rubac»). Godine 1981. dobio je jednu od četiri ravnopravne nagrade za prozu za priču «Vlak» i dobio jednu od više pohvala za poeziju. Dobio je drugu nagradu za prozu «Dubravko Horvatić» 2010. za priču «Gorgo». Na susretu hrvatskog duhovnoga književnog stvaralaštva «Stjepan Kranjčić» 2010. dobio je prvu nagradu u žanru eseja za «Vjeru i mistiku», godine 2011. treću nagradu za esej «Zlo iz neznanja». Član je Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Hrvatskog društva katoličkih novinara, Hrvatskog filozofskog društva i Hrvatske paneuropske unije
Knjigu predstavljaju:
- Prof. dr. sc. Drago Dumančić
- Prof. dr. sc. Mislav Ježić
- Sanko Rabar, auktor