Povijest Hrvatske paneuropske unije
Hrvatska paneuropska unija nevladina je udruga osnovana 1991. Članica je najstarijega pokreta za ujedinjenje Europe, Paneuropske unije, koja djeluje od 1922.
Pretpovijest paneuropske organizacije u Hrvatskoj seže u same početke djelovanja Paneuropske unije dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća. U Kraljevini Jugoslaviji postojala je Paneuropska unija koja je imala tri odbora: u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani. Svaki je odbor imao svojega predsjednika i tajnika. Zagrebačku paneuropsku organizaciju vodio je sveučilišni profesor i bivši ministar poljoprivrede dr. Otto Frangeš (1870.-1945.). On je blisko surađivao s utemeljiteljem Richardom Coudenhove-Kalergiem. Sudjelovao je u Beču na 4. Paneuropskom kongresu 1935. i na Paneuropskoj podunavskoj konferenciji 1936. Izabran je i za člana Paneuropske gospodarske središnjice u Beču.
Za vrijeme socijalističke Jugoslavije u okviru Međunarodne paneuropske unije bili su zastupljeni predstavnici hrvatskoga iseljeništva. U Njemačkoj je znatnu ulogu imala Ivona Dončević (r. Maixner) (1917.-2014.). Kao članica Hrvatskoga narodnoga sabora od 1988., udruge za promicanje istine o Hrvatskoj prije stvaranja samostalne države, bila je stalna izaslanica u Međunarodnoj paneuropskoj uniji i u paneuropskoj skupini Alpe-Adria. Pripada joj zasluga za prvi prijam izaslanstva novostvorene Republike Hrvatske u Vijeću Europe u Strasbourgu. Pomagala je u stvaranju Hrvatske paneuropske unije i sudjelovala radu osnivačke skupštine.
Osnivačka skupština Hrvatske paneuropske unije održana je u Europskom domu u Zagrebu 27. svibnja 1991. Na zasjedanju je bio nazočan tadašnji član Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije Bernd Posselt. Kao izaslanik predsjednika Otta von Habsburg on je nadzirao i koordinirao osnivačke akte. U organizacijskim pripremama i pregovorima za osnivanje nove paneuropske organizacije sudjelovali su brojni javni djelatnici i ugledni političari. Između ostalih istaknuo se prvi predsjednik Hrvatskoga sabora Žarko Domljan, koji je postao član Predsjedništva te do svoje smrti 2020. ostao aktivan član Hrvatske paneuropske unije.
Za prvoga predsjednika Hrvatske paneuropske unije izabran je jedan od osnivača, akademik Mislav Ježić. U Predsjedništvo su izabrani sljedeći članovi: Žarko Domljan, Goran Blažeković, Nikola Bićanić, Ivan Cesar, Antun Abramović, Šime Đodan, Radovan Grgec, Stjepan Herceg, Hrvoje Kraljević, Ivo Kujundžić, Mato Marčinko, Joja Ricov, Lavoslav Torti, Marko Veselica i Lav Znidarčić. Na osnivačkoj skupštini imenovani su sljedeći potpredsjednici: Nevenka Nekić, Neven Jurica, Zvonko Lerotić, Đuro Njavro i Božidar Petrač. Za glavnoga tajnika imenovan je Borna Bebek. Potpredsjednica Nevenka Nekić istaknula se od osnivanja udruge u organizaciji i vođenju tribina, konferencija, promocija i okruglih stolova. Znatan je njezin prinos osobito u priređivanju likovnih izložaba, predstavljanja knjiga i glazbenih priredaba.
Grad Zagreb ustupio je 1992. Hrvatskoj paneuropskoj uniji na korištenje prostorije u Jurišićevoj 1A, na prvom katu. Prostor se nalazi u središtu Zagreba, u zgradi ispred koje je spomenik Stjepana Radića i u kojoj je bila nekoć njegova tiskara. U prvim godinama, aktivnosti Hrvatske paneuropske unije bile su usmjerene na humanitarnu djelatnost i obavješćivanje međunarodne paneuropske javnosti, europskih političara, ministara vanjskih poslova, predsjednika pojedinih zemalja i novinara o ratu protiv Hrvatske i istini o Hrvatskoj, te rad na međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.
Paneuropska središnjica u Hrvatskoj postala je odredište prema kojemu su hodočastili mnogi podupiratelji i zagovornici europskoga mira i ujedinjenja, kako iz civilnoga društva i medija tako i iz politike. U takvim se okolnostima razvila dobra suradnja s organizacijama Paneuropske unije u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Austriji, Italiji, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Estoniji, Španjolskoj, Sloveniji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini. Uz svoje redovite djelatnosti Hrvatska paneuropska unija postaje i središte koordinacije obavijesti donatorima o potrebama zdravstva i centara za prognanike i izbjeglice u traženju, dopremanju ili usmjeravanju humanitarne pomoći iz inozemstva.
Prednjačio je u suradnji i potpornim akcijama međunarodni predsjednik Otto von Habsburg. On je u jeku zračnih napada došao u Zagreb i bio glavni govornik na konferenciji Hrvatske paneuropske unije „Hrvatska i nova europska zajednica“. Skup je održan 17. listopada 1991. u Hrvatskom narodnom kazalištu. Sljedeće 1992. godine dva je puta dolazio u posjet, u siječnju u Zagreb i Karlovac, a u listopadu je govorio na Hrvatskom svjetskom saboru u Zagrebu. Otada je do 2009. svake godine redovito dolazio na skupove u Hrvatsku, ponekad i više puta godišnje. Proputovao je diljem zemlje, a predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je 29. ožujka 1996. Veleredom kralja Zvonimira s lentom i Danicom. Dodijeljeno mu je počasno građanstvo više gradova – Karlovca, Osijeka, Zadra, Požege i Opatije.
Od 1992. počinje osnivanje paneuropskih ogranaka diljem zemlje. Prvo je osnovan Istarski ogranak u Pazinu u travnju 1992. Zatim je utemeljen Karlovački ogranak 12. lipnja 1992. Slijedi Zadarski ogranak 1993. U 1994. osnovana su ponovno dva ogranka, u Dubrovniku i Osijeku. Od 1998. do 2001. svake godine osnivaju se novi paneuropski ogranci: u Požegi 1998., u Splitu 1999., u Varaždinu 2000. i na posljetku u Čakovcu 2001.
Utemeljena je 15. lipnja 1992. u Europskom domu u Zagrebu Hrvatska paneuropska mladež. Za prvoga predsjednika izabran je Joško Pavan. Mladež je pokrenula niz zapaženih manifestacija: „Ljetna sveučilišta“ u Murteru, Kninu i Dubrovniku, međunarodnu konferenciju „Hrvatski put u Europu – Kako postići najviše“ od 23. do 25. rujna 1994. u Karlovcu.
Hrvatska paneuropska unija razvila je razgranatu izdavačku i informativnu djelatnost. Pokrenuto je 1994. glasilo „Paneuropa Croatica“. Od 1996. časopis izlazi pod naslovom „Glas Paneurope“, u početku više puta, a kasnije jednom godišnje. Broj 35. u jubilarnom 25. godištu objavljen je 2020. Knjiga Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske tiskana je na četiri jezika: hrvatskom, francuskom, njemačkom i engleskom. Objavljeno je dvojezično izdanje Dalaj-Lama u Hrvatskoj na engleskom i hrvatskom. Prevedene su i tiskane dvije knjige utemeljitelja Richarda Coudenhove-Kalergia: Paneuropa i Totalitarna država – potpuni čovjek. Objavljena je knjiga međunarodnoga predsjednika Otta von Habsburga Paneuropska ideja: Vizija postaje zbiljom. Tiskan je i uz nazočnost Otta von Habsburga 2005. svečano predstavljen njegov Životopis autora Eve Demmerle i Stephana Baiera. Objavljena je knjiga Stephana Baiera Kakva Europa? Superdržava ili pravna zajednica.
Jedan od najznatnijih pothvata Hrvatske paneuropske unije bilo je postavljanje izložbe o kulturnoj povijesti Hrvatske u prostorijama Europskoga parlamenta u siječnju 1996. Što je bilo neostvarivo tada mladoj državi, ostvarila je paneuropska udruga uz pomoć paneuropskih prijatelja. Izložbena priča o Hrvatskoj kroz tekst i sliku, prevedena na četiri jezika, diskretno ali dojmljivo pružala je obavijesti Europljanima o povijesti i kulturi Hrvatske kao mediteranske i srednjoeuropske zemlje. Izložba je zatim postavljena u Palači UNESCO-a u Parizu, u Beču, Kairu, Solunu, Dubrovniku, Dresdenu, Berlinu, Münchenu, Pragu, Bratislavi i Budimpešti. Prigodice je objavljena i knjiga o istoj tematici na njemačkom, francuskom, engleskom i hrvatskom jeziku pod naslovom "Mediteranski i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske". Nakon četvrt stoljeća ista je izložba umjetničkih fotografija postavljena 2021. na Fakultetu hrvatskih studija, a potom 2022. i u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu.
Kao primjer nastojanja da se razvija i širi hrvatska i europska kultura, osobito ondje gdje su postale najugroženije, može se navesti Vukovarski festival komorne glazbe. Ta vrijedna glazbena manifestacija, koja se i danas održava u prostorima Gradskoga muzeja u Vukovaru, pokrenuta je 18.-20. lipnja 1999. za vrijeme međunarodne konferencije Hrvatske paneuropske unije u Osijeku i Vukovaru. U razrušenom zdanju dvorca Eltz, uz nazočnost Otta von Habsburg i uglednih gostiju iz raznih zemalja i europskih institucija, priredila je direktorica Festivala, ugledna koncertna pijanistica Vlasta Gyura, glazbeni događaj koji se nastavio tradicionalno održavati. Festival je od 1999. u Vukovaru privukao veliki broj posjetitelja i sudionika iz Hrvatske i europskih zemalja. Spomenutim primjerima posebnih projekata treba dodati kako je Hrvatska paneuropska unija uz to neprestano organizirala političke, gospodarske, kulturne i znanstvene tribine, a isto tako izložbe i koncerte.
Od 2003. do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj Uniji 2013. većina paneuropskih aktivnosti bila je usredotočena na proces pregovaranja i pridruživanja. Uz akademika Ježića, koji je izabran za počasnoga predsjednika, toga se posla prihvatio novoizabrani predsjednik prof. dr. sc. Pavo Barišić. Organizirane su zapažene međunarodne konferencije kako u Zagrebu tako i u gradovima diljem Hrvatske od Dubrovnika do Pule, od Zadra i Opatije do Vukovara, Požege i Osijeka.
Za uspjehe i postignuća Hrvatske paneuropske unije zaslužni su također brojni podupiratelji i sponzori. Ulaganjem sredstava u programe oni su snažili i podizali djelatnost i vidljivost hrvatske sastavnice paneuropskoga pokreta. Na čelu s predsjednikom Ottom von Habsburgom i njegovim nasljednikom predsjednikom Alainom Terrenoireom Paneuropska unija provodila je programe potpore i solidarnosti kako Hrvatskoj paneuropskoj uniji tako i Republici Hrvatskoj koja je postala uzoran primjer europske integracije. Nakon deset godina članstva u Europskoj Uniji Republika Hrvatska ostvarila je 2023. temeljni paneuropski cilj pristupanja schengenskom prostoru Europe bez granica i uvela je zajedničku europsku valutu – Euro.
Predsjednik Alain Terrenoire potaknuo je na čelu Međunarodne paneuropske unije više skupova posvećenih Republici Hrvatskoj. U Parizu je 2006. organizirao sjednicu Predsjedništva Međunarodne paneuropske unije na kojoj je bila nazočna i sudjelovala kao posebna gošća tadašnja ministrica vanjskih i europskih poslova, a kasnija predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović. Iz suradnje s predsjednikom Terrenoireom valja osobito naglasiti pripremu izvješća za Ekonomsko-socijalni savjet o Republici Hrvatskoj i zemljama Jugoistočne Europe za Predsjednika i Vladu Republike Francuske. U ključnom razdoblju pregovora 2006. to je izvješće bilo dodatan pozitivan poticaj za snažniju političku potporu Republike Francuske hrvatskim nastojanjima za prijam u Europsku Uniju. Predsjednik Terrenoire primio je 2019. za svoje zasluge odlikovanje Reda hrvatskoga pletera od Predsjednice Republike Hrvatske.
U razdoblju od 2016. do 2022. dužnost predsjednika Hrvatske paneuropske unije preuzeo je Mislav Ježić. Na čelnu dužnost Hrvatske paneuropske unije izabran je 10. studenoga 2022. ponovno Pavo Barišić.
Mislav Ježić potpredsjednik je Međunarodne paneuropske unije od 1994. Pavo Barišić glavni je tajnik Međunarodne paneuropske unije od 2015. Za glavnoga tajnika Hrvatske paneuropske unije izabran je 2022. Vanja Gavran, koji od 2020. obavlja dužnost zamjenika glavnoga tajnika Međunarodne paneuropske unije.